Otvorena Prva konvencija o radu s mladima u Bosni i Hercegovini

Kako bi svi oni koji se bave pitanjima mladih i ulažu u mlade, dobili adekvatnu priliku za razmjenu iskustava, ali i za proslavu dosadašnjih postignuća i promišljanje o aktuelnim temama za omladinski sektor, Institut za razvoj mladih KULT organizirao je Prvu konvenciju o radu s mladima u BiH.

Rad s mladima nije se često spominjao u Evropi prije početka 21. stoljeća. Partnerstvo Vijeća Evrope i Evropske komisije je objavilo tri publikacije o historiji i razvoju omladinskog rada, a do sada su organizirane i tri konvencije o radu s mladima na Evropskom nivou (2010., 2015. i 2020. godine) iz kojih su proistekle dvije deklaracije o radu s mladima.

Treća konvencija je ujedno i početak Bonskog procesa kroz koji zajednica prakse u Evropi razmatra sve aspekte rada s mladima, te definira konkretne korake u provedbi Evropske agende i programa namijenjenih mladima.

Iako omladinski sektor BiH prati evropske programe, aktivnosti i Bonski proces, njegova provedba u BiH još nije adekvatno započela, a veliki dio evropskih programa za mlade u BiH primjenjuje se tek djelomično.

Ovaj događaj savršena je prilika za umrežavanje, upoznavanje i buduće zajedničko djelovanje organizacija civilnog društva, omladinskih organizacija, krovnih tijela mladih, organizacija koje se bave pitanjima mladih, institucija nadležnih za pitanja mladih, donatorske zajednice koja ulaže u pitanja mladih, istraživača i drugih u BiH koji su na bilo koji način povezani sa mladima i zajedno sa njima idu korak naprijed. Događaj je okupio sve one koji žele da se njihov glas čuje, s ciljem aktualiziranja važnih pitanja vezanih za omladinski sektor i omogućavanja novih partnerstava, poznanstava i zajedničkih inicijativa.

Svojim obraćanjem prisutnima, događaj je otvorio generalni direktor Instituta za razvoj mladih KULT Jasmin Bešić.

“Konvencija predstavlja platformu za dijalog i daljnji razvoj rada s mladima u Bosni i Hercegovini, te poziva na snažnije umrežavanje svih aktera i izražava opredijeljenost na svim nivoima vlasti za budući razvoj i održivost u ovoj oblasti. Jedna od ključnih tema kojom se bavimo ovdje jeste rad s mladima na putu BiH ka Evropskoj uniji. Također, fokusirat ćemo se na dobrobit mladih ljudi kao pojedinaca i kao profesionalaca, ali i raspravljati o inovacijama u radu s mladima, koji neprestano stvaraju nove trendove u načinu komunikacije i djelovanja u društvu. Ovaj događaj je važan korak naprijed u radu s mladima u BiH i prilika da zajedno oblikujemo budućnost rada s mladima, dijelimo iskustva i stvaramo partnerstva koja će unaprijediti naš rad. Samo zajedno možemo stvoriti inkluzivno društvo koje pruža podršku mladima u njihovom ličnom i profesionalnom razvoju, naročito ako govorimo o onima koji su isključeni i na marginama društva”, istakao je Bešić.

U obraćanju kasnije se pridružio i Nedim Bukvić, programski službenik u Ambasadi Švedske u BiH.

“U partnerstvu sa Institutom za razvoj mladih KULT, Švedska podržava uspostavljanje dijaloga između mladih i vlasti, a cilj tog dijaloga treba biti smanjenje razloga za odlazak mladih iz zemlje. Na mlade ljude treba gledati kao na resurs za razvoj BiH, ali im se često ne nudi prilika da se njihov glas čuje iako imaju ideje i spremnost da podrže put BiH ka EU. Dugi niz godina Institut obučava omladinske aktiviste, mlade političare i službenike za mlade, radeći i sa desetinama lokalnih omladinskih organizacija civilnog društva i općinskih vlasti širom BiH. Rezultati su impresivni, ali za jači utjecaj i održivost potrebna je bolja mreža aktera i saradnja sa vlastima”, rekao je Bukvić.

Nakon toga uslijedio je panel “Dobrobit rada s mladima u BiH – jučer – danas – sutra”, a učesnici panela bili su: službenica za mlade Općine Ilijaš Enisa Mešetović, psihologinja i psihoterapeutkinja Senka Čimpo, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Amer Osmić i Katarina Vučković iz Odjela za rad s mladima u Institutu za razvoj mladih KULT.

Panel je završio zaključkom da za jedno društvo ne postoji veća kazna nego odlazak mlade osobe iz zemlje, te da je s mladima potrebno što više razgovarati i razumjeti ih jer rad s mladima treba biti prisutan u svim segmentima društva, a posebno kao dio formalnog obrazovanja. Iako postoje i negativne statistike, mnogo je pozitivnih primjera o kojima treba govoriti i to je dokaz da svi možemo puno bolje i više i za sebe i za društvo i da samo zajedničkim radom i djelovanjem možemo uspjeti.

Zaključci konvencije će bilježiti stavove svih učesnika kako bi se svim akterima, posebno donosiocima odluka i javnosti poslala poruka o važnosti rada s mladima, prepoznavanja svih aktera, te uključivanja BiH i aktuelne programe u regiji i Evropi.

Prvu konvenciju o mladima u Bosni i Hercegovini organizira je Institut za razvoj mladih KULT uz podršku Ambasade Švedske u BiH.