Danas je svjetski dan pčela: Kako sačuvati ova iznimno važna bića?

Vijekovima su pčele, među najvrijednijim bićima na planeti, koristile ljudima, biljkama i okolišu. Prenošenjem peludi s jednog cvijeta na drugi, pčele i drugi oprašivači omogućuju ne samo proizvodnju obilja plodova, orašastih plodova i sjemenki, već i veću raznolikost i bolju kvalitetu, pridonoseći prehrambenoj sigurnosti i prehrani, navodi se u saopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane, povodom 20. maja, Svjetskog dana pčela i ukazivanja na njihov značaj.

Oprašivači kao što su pčele, ptice i šišmiši utječu na 35 posto svjetske proizvodnje usjeva, povećavajući proizvodnju 87 vodećih prehrambenih usjeva u svijetu, plus mnoge biljne lijekove. Tri od četiri usjeva diljem svijeta koji proizvode plodove ili sjemenke za ljudsku upotrebu kao hranu ovise, barem djelomično, o oprašivačima.

Pčelarstvo je široko rasprostranjena i globalna djelatnost, a milioni pčelara brinu se o životu pčela njihovoj dobrobiti. Zajedno s ostalim oprašivačima, pčele imaju važnu ulogu u održavanju biološke raznolikosti, osiguravanju opstanka i reprodukcije mnogih biljaka, podržavanju obnove šuma, promicanju održivosti i prilagodbi na klimatske promjene, poboljšanju količine i kvalitete poljoprivredne proizvodnje.

Ove godine FAO će proslaviti Svjetski dan pčela 20. maj virtualnim događajem temom “Bee engaged: Celebrating the diversity of bees and beekeeping systems – Budi uključen: slavljenje raznolikosti pčela i pčelarskih sistema”, piše Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Događaj na kojem će učestvovati stručnjaci i praktičari za pčele i oprašivače iz cijelog svijeta otvorit će videoporukom glavnog direktora FAO-a QU Dongyua. Događaj će podići svijest o važnosti širokog spektra pčela i održivih pčelarskih sustava, prijetnjama i izazovima s kojima se susreću te njihovom doprinosu za život i prehrambene sustave.

Pčele su jedni od najvažnijih oprašivača koji osiguravaju sigurnost hrane i hrane, održivu poljoprivredu i biološku raznolikost te značajno doprinose ublažavanju klimatskih promjena i očuvanju okoliša. Dugoročno, zaštita pčela i pčelarskog sektora može pomoći u smanjenju siromaštva i gladi, kao i očuvanju zdravog okoliša i bioraznolikosti.

Pčele su također važne u smislu održive poljoprivrede i stvaranja radnih mjesta na selu. Oprašujući povećavaju poljoprivrednu proizvodnju i tako održavaju raznolikost i raznolikost na našim poljima i na našim tanjurima. Osim toga, milijunima ljudi daju posao i važan su izvor prihoda poljoprivrednika.

Ipak, naučna istraživanja pokazuju da je sve više negativnih učinaka na zdravlje pčela, što ih čini sve ugroženijima. To od nas zahtijeva dodatnu brigu o njihovu opstanku, jer štetni faktori uzrokuju pad otpornosti pčela, što utječe na njihovu osjetljivost na bolesti, štetnike i slično. Osim toga, to je problematično i u smislu zaštite i očuvanja okoliša, jer pčele njeguju biološku raznolikost u prirodi i pozitivno utječu na cijeli ekosistem, te su dobar pokazatelj stanja okoliša.

Principi integralne zaštite bilja

Kako bi se postigla svijest o značaju pčela i upozorilo na smanjenje njihovog broja u svijetu, Ujedinjeni narodi proglasili su 20. maj svjetskim danom pčela.

Biljke i pčele su od postanka biljnog i životinjskog svijeta prirodno povezane neraskidivom vezom, koja im osigurava međusobni opstanak i stalno nastajanje novih kombinacija gena i šarolikost biljnog svijeta kojim danas raspolažemo. Zapitajmo se da li je i sam čovjek pristupio stvaranju novih sorti i vrsta nakon što je prethodno sagledao i sve to naučio od pčela i drugih oprašivaća.

Isto tako voćari, ratari, povrtari s jedne strane i pčelari sa druge strane moraju biti povezani neraskidivom vezom zbog vlastitog opstanka i budućnosti generacija koje dolaze. Posmatranjem leta pčele i cvjetova koje svakodnevno neumorno posjećuju dokaz je da su one najbolji pokazatelji zdrave životne sredine.

Većina biljnih vrsta koje ljudi koriste za hranu postoje upravo zahvaljujući pčelama i njihovom oprašivanju, a najveći krivac za masovno izumiranje pčela je čovjek koji prekomjernim korištenjem pesticida ili svojim neznanjem prilikom primjene istih, ugrožava pčelinje zajednice širom svijeta.

S pravom se postavlja pitanje, kako sačuvati naše vrijedne oprašivače od kojih ovisi sudbina cijelog čovječanstva, a da istovremeno obezbijedimo dovoljne količine zdravstveno ispravne hrane?

Pored bolesti, štetnika koje napadaju pčelinje zajednice, te razornih klimatskih promjena, pčele su dodatno izložene i različitim agrohemikalijama koje poljoprivredni proizvođači koriste u proizvodnji hrane, često i nesvjesni da bez pčela nema sigurne i kvalitetne proizvodnje.

Na pitanje kako naše pčelinje zajednice sačuvati od pesticida jedan od odgovora je u potpunoj primjeni principa Integralne poljoprivredne proizvodnje, a s tim u vezi i Integralne zaštite bilja što podrazumijeva primjenu agrotehničkih, mehaničkih, bioloških, biotehničkih, hemijskih i fizikalnih mjera zaštite bilja, pri čemu je upotreba hemijskih sredstava za zaštitu bilja ograničena na najnužniju mjeru potrebnu za održanje populacije štetnih organizama ispod praga štete.

Integralna zaštita

Integralna zaštita bilja nema za cilj potpuni nestanak štetnih organizama (totalna zaštita), nego održanje broja štetnih organizama ispod praga ekonomske štete. Pravilnik o obavezama korisnika fitofarmaceutskih sredstava –FFS, (”Službeni glasnik BiH”, broj: 101/12) obavezuje sve korisnike sredstava za zaštitu bilja da primjenjuju osnovne principe o integralnoj zaštiti bilja od 01.01.2016. godine, a prije svega u vrijeme cvjetanja poljoprivrednih kultura, korisnik je obavezan najmanje 48 sati prije tretiranja kontaktnim FFS opasnim za pčele obavijestiti pčelare.

Obavijest mora sadržavati datum i tačno vrijeme tretiranja, trgovinski naziv FFS, naziv korisnika FFS, te podatke o mjestu tretiranja. Ako korisniku pčelar nije poznat, obavezan je obavijestiti najbliže udruženje pčelara. Korovi i trave u fazi cvjetanja u višegodišnjim zasadima, u trenutku tretiranja FFS koja su opasna za pčele, moraju biti pokošeni ili na drugačiji način treba spriječiti da FFS dođe s njima u dodir.

U vrijeme cvjetanja gajenih biljaka zabranjena je primjena sistemičnih FFS opasnih za pčele. Primjena kontaktnih FFS opasnih za pčele u vrijeme cvjetanja gajenih biljaka dopuštena je samo u noćnim satima i to počevši od dva sata nakon zalaska do dva sata prije izlaska sunca.

Na našim prostorima, maj je mjesec intenzivnog cvjetanja maline i kupine, voćnih kultura koje zauzimaju značajne površine. Malina uz kupinu spada u veoma medonosne voćne kulture koje osim nektara pčelama je izdašan izvor i polena. U vrijeme cvatnje ovih kultura, nasadi budu jednostavno zaposjednuti pčelama i drugim korisnim oprašivaćima i od iznimne važnosti je sačuvati ove korisne insekte od trovanja pesticidima.

Potpunom primjenom principa integralne zaštite bilja istovremeno se osigurava proizvodnja zdravstveno ispravne hrane u dovoljnim količinama, ali i potpuna zaštita pčela i drugih korisnih oprašivača i korisnih insekata bez kojih nema opstanka svim živim bićima na našoj planeti.

radiosarajevo.ba