Otvorena spomen-soba za ubijenu djecu opkoljenog Sarajeva

Danas je na adresi Džidžikovac br. 3 zvanično otvorena stalna postavka “Sarajevski spomenar” ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992-1995.

Nakon dugogodišnjeg truda i rada predstavnika Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992-1995, uposlenika i kustosa Historijskog muzeja i JU Gradski Muzeji Sarajevo, lični predmeti djece koje su donirali roditelji okupljeni oko Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992-1995, sada će biti sačuvani kao dio postavke u spomen-sobi.

Općina Centar je za potrebe projekta ustupila poslovni prostor.

“Danas je dan kada moramo stati i razmisliti, kakvi smo ljudi i u kakvom svijetu živimo. Inače obilježavanje dana sjećanja na poginule, a posebno kada se sjećamo ubijene djece, uvijek nas vraća u teške ratne dane i trenutke. Mi koji smo preživjeli rat, a pogotovo porodice koje su izgubile svoje najmilije, nikada neće zaboraviti rat, ali dolaze nove generacije koje su rađane poslije rata, i zato je vrlo važno da čuvamo istinu od zaborava. Da našim mladima ponavljamo ko su bili oni koji su nas ubijali, a ko su oni koji su bili na stani pravde”, izjavio je načelnik Općine Centar Srđan Mandić.

Dodao je da se nada da će ova spomen-soba biti jedna od lokacija koju će naša djeca i turisti obavezno posjećivati.

Prisutnima se obratio i presjednik Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992-1995. Fikret Grabovica.

“Ovo će biti trajni svjedok jedne istine devedesetih godina, ne samo u stradanju i brutalnom ubijanju naše djece, već i o tim malim herojima koji su u to vrijeme imali snage i svijesti da pišu takve poruke i pisma u što se svi mogu uvjeriti prilikom obilaska ove spomen sobe. Zahvaljujem se Općini Centar koja je dodijelila ovaj prostor i finansirala početne radove, kao i svim ostalim institucijama i ljudima prije svega koji su svoj pečat ostavili u radu na ovoj postavci”, poručio je Grabovica. 

Istraživački rad i koncept ove izložbe kreirao je tim Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine, dok je vizualno i prostorno oblikovanje, kao i umjetničku direkciju, osmislila Samina Tanović.

U realizaciji projekta učestvovale su i studentice Akademije likovnih umjetnosti Una Mazrak, Kristina Krunić, Martina Reč i Sajra Zulčić, pod mentorstvom profesora Bojana Hadžihalilovića i više asistentice Vanese Prodanović Durmišević.

Radio AS

Odgovori