Predstavljen detaljan plan za veliku urbanističku promjenu Kantona Sarajevo

U organizaciji Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, danas je za zastupnike Skupštine KS upriličena detaljna prezentacija Nacrta urbanističkog plana Kantona Sarajevo.

Organizovana je detaljna prezentacija svih planiranih promjena u uređenju prostora Kantona Sarajevo, čija bi primjena predstavljala veliku promjenu Kantona Sarajeva nabolje.

Nacrt urbanističkog plana za period od 2016. do 2036. godine predstavili su direktor Zavoda za planiranje razvoja KS Faruk Muharemović te njegov pomoćnik za prostorno planiranje i zaštitu okoliša Edin Jenčiragić.

Direktor Muharemović ukazao je da je jedan od ciljeva da se novim urbanističkim planom otkloni postojeći prostorni disbalans koji podrazumijeva to da se veliki broj građevina institucija, ustanova i kompanija koncentriše od zapada prema istoku – od Ilidže prema Starom Gradu.

“Međutim, rast koncentracije stanovništva je obrnut – od istoka prema zapadu. Naime, u području koje gravitira općinama Ilidža i Novi Grad živi 280.000 stanovnika, u području koje gravitira općinama Novo Sarajevo i Centar živi 160.000 stanovnika, dok u području koje gravitira općinama Centar i Stari Grad živi 100.000 stanovnika. To za posljedicu ima da se veliki broj stanovnika u jutarnjim satima kreće od zapada prema istoku, dok se u popodnevnim satima kreću od istoka prema zapadu, a čime se stvaraju velike saobraćajne gužve”, objasnio je Muharemović na početku prezentacije.

Istakao je i da je predloženim urbanističkim planom predviđeno da se prostorni disbalans riješi stvaranjem novih gradskih centara u kojima će građani moći svakodnevne potrebe zadovoljiti pješačenjem, i to pješačenjem do jedan kilometar, tj. do 15 minuta.

“Riječ je o konceptu 15-minutnog grada koji podrazumijeva da je pješačenjem do 15 minuta dostupno sve ono što je potrebno za svakodnevnicu – ustanove, institucije, trgovine, park i drugo”, naglasio je Muahremović.

U nastavku je detaljnu prezentaciju plana preuzeo njegov pomoćnik Jenčiragić, koji je također ukazao da će fokus ovakvog razvoja Kantona Sarajevo biti na pješačkim zonama, biciklističkim stazama i javnom prijevozu.

Između ostalog, predviđeno je da novi centri budu na području Rajlovca, za kojeg je projicirano da će imati čak 70.000 stanovnika, te budući gradski park “Sastavci” – područje na sastavu rijeka Bosne, Željeznice i Zujevine. Dakle, riječ je o području koji gravitira prema autoputu, tj. prema Koridoru 5C. Osim toga, predviđeno je da padinski dijelovi grada, koji su se stihijski razvijali, dobiju neophodan sadržaj.

Govoreći o stihijskom razvoju pojedinih dijelova Kantona Sarajevo, pomoćnik direktora Jenčiragić je napomenuo da su oni koji su radili na izradi nacrta urbanističkog plana bili iznenađeni da postoji 10 posto bespravne gradnje. Objašnjavajući razliku između planskog razvoja i stihijskog razvoja, istakao je Dobrinju kao jedan od gradskih centara koji se planski razvijao i Buća Potok kao naselje koje se stihijski razvijalo i koje nema potrebni društveni sadržaj.

Osim uklanjanjem prostornog disbalansa, saobraćajne gužve će se pokušati smanjiti izgradnjom saobraćajnica i javnim prijevozom. Izgradnja saobraćajnica se, između ostalog, odnosi na Prvu transverzalu – od centra Sarajeva do Vogošćanske petlje, Južnu longitudinalu – od Mojmila do centra Sarajeva i brzu cestu od Butila do Darive.

Ako je suditi po onome što je prezentirano, javni prevoz bi trebao biti ključan za smanjenje saobraćajnih gužvi. Naime, to podrazumijeva izgradnju tramvajske pruge do Šipa – na trasi Prve transverzale, te do Dobrinje i Rajlovca. A poznato da je prošle godine započela izgradnja tramvajske pruge do Hrasnice.

Planirano je i to da se Međunarodni aerodrom Sarajevo poveže s dva oblika javnog prevoza – tramvajem i lakom željeznicom. Tramvaj, koji bi saobraćao do Dobrinje, zapravo bi skoro saobraćao do aerodroma. S druge strane, kako je objasnio pomoćnik direktora Zavoda Jenčiragić, trasa lake željeznice bi bila od Energoinvestovog kompleksa na Stupu, nastavljala bi se prema aerodromu i Mojmilu, te bi završavala na glavnoj željezničkoj stanici, tj. u centru grada.

Veći dio spomenute trase lake željeznice bi bio ispod zemlje, zbog čega je Jenčiragić naglasio da bi njena izgradnja mnogo koštala. No, smatra da je njena izgradnja potrebna ako postoji želja da se Kanton Sarajevo zaista razvija.

Nadalje, planirano je uspostavljanje trolejbuskog prijevoza do Dobroševića kao naselja u kojem već živi od 20.000 do 25.000 stanovnika, uspostavljanje željezničkog prstena oko Vogošće te izgradnja žičare do Žuča i Huma kao velikog prostora sa zelenom površinom. Objašnjavajući značaj brda Žuč, Jenčiragić je naveo da je njegova zelena površina jednaka dvije i po površine Central parka u New Yorku.

Trebala bi biti izgrađena i žičara od Hrasnice do Igmana. Izgradnjom ove žičare i izgradnjom tramvajske pruge do Hrasnice ne bi postojala potreba da se na jednu od sarajevskih planina putuje automobilom ili nekim drugim vozilom.

Nacrtom urbanističkog plana tretirani su i koeficijent izgrađenosti i utjecaj građevina na zagađenje zraka. Pa je tako pomoćnik direktora Jenčiragić najavio da će izgradnja biti ograničena u smislu da više neće biti moguće da na parceli od 10.000 metara kvadratnih bude napravljena građevina sa 70.000 metara kvadratnih. Dakle, ubuduće bi trebalo biti da koeficijent izgrađenosti bude u skladu s veličinom zemljišta.

Kada je u pitanju utjecaj zgrada na kvalitet zraka, Jenčiragić je napomenuo da zgrade kao takve nisu primarni zagađivač zraka, već da su emisije iz ložišta i saobraćaja najveći zagađivači. Ipak, najavio je da više ne bi trebalo biti zgrada s velikim fasadnim površinama te da će zgrade imati manji volumen.

Naglasio je da je nacrtom urbanističkog plana tretirana cijela sarajevska kotlina, a ne samo područje od Starog Grada do Stupa – kako je to učinjeno studijom o utjecaju zgrada na kvalitet zraka. Dakle, parametri koji se odnose na utjecaj zgrada na kvalitet zraka primjenjivat će se na značajan dio Sarajeva.

Kada je u pitanju gradnja u padinskim dijelovima grada, to bi trebala biti izgradnja kaskadnih, stepenastih zgrada sa do šest spratova.

Nacrtom urbanističke studije je utvrđeno da se problem otpada može riješiti izgradnjom tvornice za preradu otpada koja bi koštala između 150 i 200 miliona KM, te da bi svaka općina trebala imati reciklažna dvorišta.

Na čelu tima koji je radio na izradi novog urbanističkog plana bila je arhitektica profesor emeritus Vlasta Jelen Žuljić, a doprinos je dao i Ciriški univerzitet – ETH.

Ovaj nacrt upućen je zastupnicima Skupštine KS na razmatranje i usvajanje, pa ako bude usvojen uslijedit će dvomjesečna javna rasprava o njegovom sadržaju. Istaknuto je i kako su tokom javne rasprave moguće izmjene predložene forme Nacrta urbanističkog plana.

Nakon javne rasprave, Vlada Kantona Sarajevo utvrdit će prijedlog urbanističkog plana kojeg opet mora usvojiti kantonalna skupština kako bi stupio na snagu.