SEF: Banke u BiH imaju više od 3 milijarde slobodnih sredstava i žele uložiti u zelene obveznice
Drugog dana Sarajevskog energetskog foruma posebnu pažnju je privukao panel o fondovima i mogućnostima projekata iz obnovljivih izvora energije.
Učesnici na panelu su bili Halil Sulejmanović, predsjednik ESCO udruženja pri Privrednoj komori FBiH, Hamdija Mujezin, ekspert iz UNDP-a, Jadranka Joksimović, bivša ministrica u Vladi Srbije i državna koordinatorica za fondove, Jasmina Kafedžić iz Fonda za okoliš FBiH i Srdjan Todorović, direktor Fonda za zaštitu okoliša Republike Srpske. Panel je moderirala Elma Agić- Šabeta, finansijska ekspertica.
Učesnici panela su zaključili da, da bi Bosna i Hercegovina ispunila preuzete međunarodne obaveze u kontekstu dekarbonizacije, procjena Vijeća ministara Bosne i Hercegovine je da je potrebno uložiti 17 milijardi KM.
Da bi se ostvario zacrtani cilj dekarbonizacije, svake godine bi se trebalo instalirati 200 MW novih kapaciteta u oblasti obnovljivih izvora energije. U stvarnosti, prema posljednjim podacima Bosna i Hercegovina je na kraju 2022. godine imala ukupno u korištenju 239 MW kapaciteta za proizvodnju iz OIE. Evidentan je veliki jaz između stvarnosti, i onoga što bi zemlja u ovoj oblasti trebala postići do 2030. godine.
Ukupni investicijski potencijal energijske efikasnosti procjenjuje se na blizu 5 milijardi KM. Za implementaciju ovakvih projekata potreban je sistemski pristup i korištenje međunarodnih iskustava iz ove oblasti. Nosioci bi trebale biti Elektroprivrede i samostalne Energetske kompanije.
Interesantan je podatak da su u Njemačkoj građani (uključujući domaćinstva i poljoprivrednike) posjedovali 43% instaliranog kapaciteta obnovljive energije. Uloga banaka i vlade u kontekstu davanja garancija i omogućavanju povoljnih kreditnih linija je vrlo važna u ovom procesu.
Bosna i Hercegovina mora osmisliti strategije tranzicije rudarskih područja – i nova radna mjesta za rudare, svjedoci smo hroničnog nedostatka radne snage u svim industrijama. Posredno privlačenje privatnog kapitala može se realizirati kroz strateške investicijske fondove, te emisiju zelenih obveznica.
Bankarski sektor trenutno ima na raspolaganju 15 milijardi KM depozita stanovništva i 14 milijardi depozita pravnih lica, uključujući javni sektor i Vlade. Ova sredstva se dijelom mogu mobilizirati u energetske projekte.
Banke su također spremne uložiti sredstava u Zelene obveznice, jer imaju više od 3 milijarde slobodnih sredstava za investiranje. Nužno je aktivno koristiti sredstva iz Zelenog dogovora Evropske unije, koji na raspolaganju ima 9 milijardi EUR grantova i 20 milijardi EUR sredstava garantnog fonda, od toga 30% sredstava može biti namijenjeno za zelenu tranziciju i dekarbonizacije.
Ovaj fond funkcionira na principu “ko prije djevojci njemu djevojka”. Države koje budu imale spremne projekte i već aktivno rade u ovoj oblasti će biti u mogućnosti da privuku više sredstava.
Krucijalno je znanje u oblasti apliciranja za EU projekte, te pridržavanja procedura u procesu njihove realizacije, zaključili su učesnici panela.
Treći dan Sarajevo energy foruma predviđen je za panele o Elektromobilnosti i zelenoj gradnji.
