U Historijskom muzeju BiH izložba s pričom o preplitanju turizma i vojske na Jadranu
Izložba “Pogled u daljinu: Odmor i obrana na jadranskoj obali” autorski je rad iza kojeg stoje istraživačica i kustosica Anamarija Batista iz Instituta za teoriju umjetnosti i kulturalne studije Akademije likovnih umjetnosti u Beču te arhitektica i istraživačica Antonia Dika sa Univerziteta za umjetnost i dizajn u Linzu.
Postavka, koja će biti otvorena večeras u Historijskom muzeju BiH, tematizira preklapanja i ispreplitanja historijskih, društvenih i političkih okvira s društvenim ulogama pojedinca na obalama Jadranskog mora.
Tako Jadran nakon Drugog svjetskog rata zadobiva u javnom prostoru obrise simbola prosperiteta Jugoslavije, a u manje poznatom ozračju se na jadranskim otocima vrši osnaživanje državnog aparata po kojem je Jugoslavija bila poznata – vojne infrastrukture.
Izložba propituje dva fenomena – turizam i vojsku, njihov uticaj na jadransku obalu i život lokalnog stanovništva.
Istraživanje je provedeno na šest studija slučaja: otoci Brijuni, Mali Lošinj, Vis, Lastovo te obalno područje Kumbor i Šerpurine.
Filmskim slikama, intervjuima, arhivskim istraživanjima, kolažima i posebno razvijenim i iscrtanim mapama, izložba povezuje prošlost i sadašnjost te službene informacije i pojedinačne priče.
Kustosica Historijskog muzeja Elma Hodžić istakla je na današnjoj konferenciji za medije da je izložba “Pogled u daljinu” još jedan pokušaj da se kroz različite umjetničke i istraživačke projekte razgovara o naslijeđu Bosne i Hercegovine i Jugoslavije.
“Kroz izložbu ‘Pogled u daljinu’ uspjeli smo da u muzejskom prostoru ugostimo umjetničke radove samostalnih savremenih umjetnika, kao i fotografije i umjetnička djela iz drugih muzejskih zbirki na nivou Jugoslavije”, navela je Hodžić.
Autorica izložbe Antonia Dika podvlači da je sa Anamarijom Batistom radila istraživački projekt o Jadranskoj obali o temi vojne i turističke infrastrukture koja je izgrađena u doba Hladnog rata.
“To je bilo vrijeme kad se puno gradilo za turizam jer se tada rađa masovni turizam. Ujedno se radila odbrambena infrastruktura protiv potencijalnog napada, pošto je Jugoslavija bila nesvrstana zemlja i trebalo se odbraniti od potencijalnog neprijatelja i sa Istoka i sa Zapada”, podvukla je Dika.
Na ovom projektu, kako je navela, radilo se četiri godine.
Autorica Anamarija Batista ustvrdila je da se tema izložbe bavi dvjema industrijama koje 50-ih i 60-ih godina dolaze ili nastavljaju svoj rad na jadranskim otocima.
“To je turizam koji kreće da se razvija nakon Jadranske magistrale i vojska koja traži strateške položaje da bi pripremala odbranu tadašnje države. Obje industrije žele i potreban im je prostor na Jadranskoj obali. Vojska pokušava da bude skrivena, da svoj prostor izoluje od ostatka otoka, dok je turizam tu da bi se radnik koji djeluje u okviru samoupravnog društva mogao odmoriti, stopiti s prirodom kako bi imao zadovoljavajuću aktivnost ostalih 11 mjeseci koje radi”, precizirala je Batista.
Ona je istakla da Jadranska obala postaje mjesto gdje se susreću turisti iz cijele Jugoslavije i lokalno stanovništvo, a ujedno kako Jugoslavija ima neutralnu poziciju tu se susreću i turisti iz Varšavskog i NATO pakta. To je ujedno, kako su navele autorice, i jedini prostor gdje se mogu susresti.
(FENA)
