U Kantonu Sarajevu identifikovano 16 opasnih mjesta u saobraćaju

Na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije predstavljena je studija “Identifikacija opasnih mjesta i dionica na primarnoj mreži saobraćajnica u Kantonu Sarajevo” koju je za potrebe Ministarstva saobraćaja KS izradio istraživački tim sačinjen od profesora Fakulteta za saobraćaj i komunikacije.

Studija je imala za cilj prikazati i identifikovati opasna mjesta na saobraćajnicama u Kantonu Sarajevu, po tri različita kriterija.

Studija je obuhvatila analizu saobraćajnih nesreća za period od tri godine, od septembra 2019. godine do septembra 2022. godine, na 107 saobraćajnica u Kantonu Sarajevo, na dužini od 289,7 kilometara saobraćajnica kojima upravlja Direkcija za puteve KS.

“Ova studija je rezultat naše saradnje sa Ministarstvom saobraćaja KS i samo je jedna u nizu koje je Fakultet radio. Ministarstvo saobraćaja sistemski pristupa rješavanju problema konsultujući struku, što je zaista za pohvalu. Sigurni smo da će rezultati ove višemjesečne studije, kroz koju smo posmatrali primarnu saobraćajnicu, povećati sigurnost. Zahvalio bih se istraživačkom timu, kao i Ministarstvu unutrašnjih poslova KS na svim ustupljenim podacima za potrebe izrade ove važne studije koja će uskoro biti implementirana”, izjavio je dekan Fakulteta za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu Amel Kosovac.

Studiju su prezentovali Adnan Omerhodžić i Muhamed Begović, članovi istraživačkog tima koji su prisutnima objasnili sve pojedinosti studije.

Na 107 saobraćajnica identifikovano je 16 crnih tačaka, od kojih je za 10 po prioritetu urađena detaljna i dubinska analiza, na osnovu koje će se u narednom periodu izraditi projektni zadatak, kako bi se spriječile sve buduće potencijalne opasnosti.

Kanton Sarajevo jedini u državi za identifikaciju crnih tačaka ima i zakonsko uporište, obzirom da je, kako je istakao ministar saobraćaja Adnan Šteta, 2021. godine donesen Pravilnik o načinu definisanja i identifikaciji opasnih mjesta, načinu i kriterijumima za utvrđivanje prioriteta i otklanjanje opasnih mjesta na osnovu kojeg se može provoditi i identifikacija, ali i metodologija crnih tačaka.

“Studijom smo saznali sve o opasnim mjestima, imamo precizne podatke, sve parametre pod kojima je sigurnost u saobraćaju ugrožena i sva rješenja koja su nam potrebna da povećamo sigurnost. Ova studija će nam biti vodilja za sve naše buduće radove na saobraćajnicama. Prošle godine smo krenuli sa ovim istraživanjem, danas imamo rezultate i u narednom periodu sva opasna mjesta iz ove studije bit će posebno tretirana od strane Ministarstva saobraćaja, ali i svih relevantnih institucija od kojih ćemo zahtijevati saradnju, kako bismo implementirali projektne zadatke za opasna mjesta. Inicirat ćemo i snažniji pristup svih ostalih nivoa vlasti prema ovoj tematici, obzirom da smo jedini koji imamo Pravilnik o opasnim mjestima. Naše metodologije upravljanja cestovnom sigurnošću zasnovane su na Direktivi 2019/1936/EU. Zadovoljan sam saradnjom sa Fakultetom za saobraćaj i komunikacije i vođeni osluškivanjem struke nastavit ćemo realizovati projekte za sve naše građane i u narednom periodu”, izjavio je ministar Šteta.

Deset opasnih mjesta prema prioritetu, a na osnovu koeficijenta žestine saobraćajnih nesreća na kojima su utvrđene crne tačke:

1. Raskrsnica ulica Maršala Tita – Dalmatinska – Kulovića,
2. Raskrsnica ulica Maršala Tita – Alipašina – Hamze Hume – Kranjčevićeva,
3. Džemala Bijedića (kod objekta Hecco),
4. Raskrsnica ulica Bulevar Meše Selimovića – Srđana Aleksića,
5. Raskrsnica ulica Zmaja od Bosne – Bulevar Meše Selimovića – Malta – Azize Šaćirbegović,
6. Raskrsnica ulica Rustem-pašina – Edhema Džubura – Butmirska cesta (Kružni tok Ilidža),
7. Obala Kulina bana (kod UNSA),
8. Alipašina (kod stadiona Koševo),
9. Džemala Bijedića (kod bivšeg Doma penzionera) i
10. Raskrsnica ulica Rustem-pašina – Ibrahima Ljubovića – Mustafe Pintola – Emira Bogunića Čarlija.

Dodatnih šest opasnih mjesta, s manjim koeficijentom žestine saobraćajnih nesreća, a za koje će se u narednom periodu uraditi detaljna analiza su:

11. Raskrsnica ulica Nikole Šopa – Briješćanska – Hifzi Bjelavca – Džemala Bijedića,
12. Džemala Bijedića (kod bivšeg Mc Donaldsa),
13. Raskrsnica ulica Adema Buće – Drinska – Safeta Zajke,
14. Maršala Tita (Marijin Dvor),
15. Alipašina (ispod mosta Ciglane) i
16. Raskrsnica ulica Alipašina – Husrefa Redžića.

Prezentaciji studije prisustvovali su ministri Vlade Kantona Sarajevo, gradonačelnica Grada Sarajeva, predstavnici Ministarstva saobraćaja i Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave policije, kao i profesori i studenti Univerziteta u Sarajevu.