Vlada KS dala saglasnost za Strategiju ograničenja korištenja uglja i ostalih čvrstih goriva
Vlada Kantona Sarajevo je danas utvrdila prijedlog odluke o donošenju strategije ograničenja korištenja uglja i ostalih čvrstih goriva za period od 2023. do 2033. godine te je taj prijedlog odluke uputila u skupštinsku proceduru.
Kako su saopštili iz Vlade Kantona Sarajevo, implementacijom mjera iz ove strategije, emisije iz individualnih ložišta bi se u narednih deset godina smanjile za 90 posto, a riječ je o emisijama koje su dominantni izvor zagađenja zraka tokom zime.
Izradu strategije osiguralo je kantonalno Ministarstvo komunalne privrede infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša, u saradnji sa UNDP-om u i uz finansijsku pomoć Vlade Švedske. Za njenu izradu je angažovan konzorcij firmi CTEOR i E3.
“S obzirom na to da se kvalitet zraka ne može značajnije poboljšati bez utjecaja na individualna ložišta, predložili smo implementaciju ove strategije. Predviđeno je da se u devet prioritetnih zona Kantona Sarajevo subvencioniraju mjere energetske efikasnosti i zamjena energenata u skoro 20.000 građevina, od 43.000 koliko ih se zagrijava na čvrsta goriva u Kantonu Sarajevo”, ukazao je resorni ministar Bojan Bošnjak.
Prema njegovim riječima, implementacijom ovih mjera bi se u narednih deset godina smanjile emisije iz individualnih ložišta za 90 posto, što bi uz mjere u sektoru saobraćaja i industrije dovelo do evropskih standarda kvaliteta zraka. Prioritetne zone u kojima je potrebno implementirati mjere utvrđene na osnovu kvaliteta zraka u tim područjima, kao i njihovog utjecaja na šire područje Kantona Sarajevo.
Kriteriji koji su uzeti u obzir pri određivanju zona su broj ložišta i disperziono modeliranje, utjecaj na zdravlje stanovništva, gustina naseljenosti, položaj zone u kotlini u odnosu na inverzioni sloj, kao i njen utjecaj na druga područja u kotlini.
“Izrada strategije je uključila izračun ukupnih emisija i utjecaja na kvalitet zraka svih individualnih ložišta na čvrsta goriva, upotrebom disperzionog modela, analizu i prijedloge za unapređenje kontrole emisija, unapređenje dimnjačarskog sektora, kontrolu i certifikaciju peći i goriva, analizu izloženosti stanovništva lošem kvalitetu zraka, kao i mjere energetske efikasnosti u individualnim objektima”, istakli su autori strategije.
Posebno su bitne, kako je navedeno u strategiji, planske mjere revitalizacije dimnjačarskog sektora, radi nadzora nad emisijama iz kućnih ložišta, a za koji je istaknuto da je već dugo vremena devastiran u Kantonu Sarajevo. Potrebno je usvojiti i novu regulativu kojom bi se uvelo certificiranje kotlova i peći koje imaju niske emisije, donijeti i druge nedostajuće propise, poboljšati urbanističko planiranje i projektovanje kvaliteta zraka.
“Osim što je riječ o kapitalnom okolišnom projektu, provedba strategije će imati ekonomske učinke kroz zapošljavanje u sektorima građevine, projektovanja, proizvodnje kotlovnica i peći, a posebno dimnjačara kojih na broj ložišta u Kantonu treba biti 350, a trenutno ih imamo samo 20”, naglasio je ministar Bošnjak.
Za provedbu strategije bit će potrebno 380 miliona KM koje bi trebalo izdvojiti iz budžeta te drugih domaćih i stranih izvora. Osim Kantona Sarajevo, predviđeno je da u sistemu poticaja za provedbu učestvuju vlasnici građevina te općine.
Uskoro se očekuje kreditno zaduženje Kantona Sarajevo kod Svjetske banke za implementaciju projekta unapređenja kvaliteta zraka, a u okviru kojeg je planirano osigurati 23 miliona KM za početak implementacije strategije ograničenja korištenja uglja i ostalog čvrstog goriva.
Iz resornog ministarstva su najavili da će strategija uskoro biti šire predstavljena javnosti, saopštili su iz Vlade Kantona Sarajevo.
