Godišnjica masakra u Ferhadiji: Delegacija KS položila cvijeće
Delegacija Kantona Sarajevo, koju su predvodili predsjedavajući Skupštine Elvedin Okerić i premijer Edin Forto, položila je cvijeće na mjesto masakra u ulici Ferhadija, gdje je prije 30 godine smrtno stradalo 26, a teže i lakše ranjeno 108 građana od rasprskavajućeg dejstva minobacačke granate ispaljene s agresorskog položaja.
Tog tragičnog dana ubijeni su: Nedžad Abdija, Ismet Ašćerić, Ruždija Bektešević, Snježana Biloš, Predrag Bogdanović, Vladimir Bogunović, Vasva Čengić, Gordana Čeklić, Mirsad Fazlagić, Emina Karamustafić, Mediha Omerović, Bahrija Pilav, Mila Ruždić, Mile Ružić, Hatidža Salić, Galib Sinotić, Abdulah Sarajlić, Sulejman Sarajlić, Sreten Stamenović, Srećko Šiklić, Božica Trajeri – Pataki, Vlatko Tanacković, Srećko Tanasković, Tamara Vejzagić – Kostić, Jusuf Vladović i Izudin Zukić.
Kako je u svom obraćanju podsjetio predsjedavajući Okerić, ovo je bio prvi u nizu masovnih stradanja civila u Sarajevu tokom četverogodišnje opsade Sarajeva.
“Građani Sarajeva su, nastojeći samo da prežive, bili ubijani sa namjerom i niko ne može reći da je to bilo slučajno. Jer reprize stradanja nevinih građana Sarajeva ćemo, nakon Ferhadije, vidjeti i u redovima za vodu kod Daira i na Dobrinji, tokom dženaza u Budakovićima i Buljakovom potoku, tokom sankanja djece na Alipašinom polju, tokom dječije igre na Bistriku, zatim na pijaci Markale, Gradskoj tržnici i tako dalje“, naveo je predsjedavajući Okerić.
Kako je potcrtao, stvari treba nazivati pravim imenima, nisu oni poginuli, oni su ubijeni.
“Stoga, treba se podsjećati na hiljadodnevnu opsadu Sarajeva u kojoj su njegovi građani bili izloženi velikim patnjama, kada su bili gladni, žedni, promrzli,… a najgore od svega je bila činjenica da su u takvim uslovima bili izloženi stalnim granatiranjima i snajperima,, čime je ubijeno više od 12 hiljada građana Sarajeva. Ni u kakvim konotacijama ne volim praviti podjele među ljudima, ali osjećam potrebu da spomenem da neprijateljska artiljerija nije birala ni godine, ni spol niti vjersku i nacionalnu pripadnost”, dodao je Okerić.
Prema njegovim riječima, bez obzira na prošlost, naša budućnost se mora graditi na ravnopravnosti svih naroda i građana.
“Moramo istrajavati na idejama na kojima Bosna i Hercegovina može i mora opstati, a to su ideja suživota, međusobnog uvažavanja i tolerancije. A da bi to bilo tako, istina se mora govoriti i istrajavati da pravda bude zadovoljena i počinioci tih strašnih zločina, pa i ovog koji danas obilježavamo, budu adekvatno kažnjeni”, zaključio je Okerić.
