Izložba “Putevima vina i ulja” otvorena u Zemaljskom muzeju BiH
Privremena izložba pod nazivom “Putevima vina i ulja”, autora prof. dr. Adnana Busuladžića, otvorena je danas u Zemaljskom muzeju BiH, a posjetioci će je moći vidjeti tokom cijelog ljeta.
Izložba je nastala na inicijativu samog autora, s namjerom da se dio bogatog fundusa antičkih amfora privremeno izloži za javnost.
Autor izložbe Adnan Busuladžić je kazao da se radi o materijalu koji nije do sada bio izlagan.
Po njegovim riječima, radi se o materijalu koji ulazi u vremenski okvir najmlađe oko 1.500 godina, pa do najstarijih koji su oko 2.200 godina stari tipovi amfora.
“Broj ulomaka nađenih na prostoru naše zemlje je prilično veliki, ali mi smo se odlučili na selektivni materijal da, koliko se može, izbjegnemo fragmentirane primjerke, a da ove cjelovite stavimo u izložbu”, naveo je Busuladžić.
Dodao je da je veliki dio amfora s prostora Narone (Metković, Hrvatska), ali ima i materijala koji je nađen na administrativnom prostoru danas naše zemlje.
Amfore predstavljaju tip velikih keramičkih posuda sa dvije drške, namijenjene za transport i skladištenje različitih prehrambenih sadržaja.
Rimske amfore svoje porijeklo vode od starijih tipova koji se datiraju u grčko-helenistički period.
Na području današnje Bosne i Hercegovine na više lokaliteta je pronađen i izvjestan broj ostataka amfora.
U Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, čuva se i jedan broj amfora koje su pronađene na lokalitetu Narone, izvan Bosne i Hercegovine. Jedan od značajnijih lokaliteta na kojem su pronađene amfore u Bosni i Hercegovini je helenistički lokalitet Daorson.
Osnovna namjena amfora se odnosila na transport prehrambenih proizvoda. U prvom redu vina i maslinovog ulja, a potom i usoljene ribe, ribljih prerađevina kao što je garum, te maslina, soli, žitarica, voća i slično.
Pored ove primarne funkcije, amfore su imale i sekundarnu namjenu u sepulkralnim običajima, te su u izvjesnom broju korištene i tokom ukopa u helenističko, rimsko i kasnoantičko vrijeme.
(FENA)
