Na ovogodišnjem Sarajevo Business Forumu prijavljen rekordan broj projekata
U Sarajevu je u protekla dva dana održan 11. Sarajevo Business Forum (SBF) za koji su organizatori istakli da je privukao 1.550 domaćih, regionalnih i svjetskih predstavnika vlada, ministarstava i poslovnih osoba iz 40 država svijeta.
Naglašeno je da je prijavljen rekordan broj projekata. Tokom dvodnevne poslovno-investicijske konferencije predstavljeno je, kako je navedeno, 313 projektnih prezentacija te održano više od 400 B2B sastanaka. 11. SBF je pratilo više od 240 predstavnika medija iz zemalja regiona i svijeta.
Forum su otvorili član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i predsjednik Uprave Bosna Bank International (BBI) Alek Bakalović. Komšić je iskazao potrebu političke i poslovne saradnje zemalja regiona, a Bakalović je rekao da je domaćim privrednicima potreban know-how i pristup stranim tržištima te da je koncept nearshoringa prilika za privlačenje stranih investicija.
Poruke iz inozemstva
Regionalno ekonomsko uvezivanje zemalja Zapadnog Balkana je prvog dana Sarajevo Business Foruma definisano kao, kako je istaknuto, najučinkovitije rješenje za regiju. Predsjednik Slovenije Borut Pahor je naglasio važnost saradnje zemalja jugoistočne Evrope te je pozvao političke vođe regiona na konstruktivnu organizaciju i kreiranje novih prilika za investicije. Pahor je i zagovornik pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.
“Smatram da Bosna i Hercegovina treba da dobije kandidatski status bez preduslova, a nakon toga da vlasti Bosne i Hercegovine ispunjavaju svih 14 preduslova za pristupanje EU. Predstoji jako puno posla, ali je ovo izvodivo i realno te postoji politička volja u Briselu. Znam da je ovo hrabar potez te izlazi iz okvira ustaljene dinamike, ali je ovo moj poziv EU i liderima ove zemlje”, izjavio je Pahor.
Specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini Johann Sattler je rekao da je EU odgovorna za sva pitanja Bosne i Hercegovine i regiona te da se treba razmisliti kako da se iskoriste poslovne prilike, uprkos nesuglasicama i problemima sa kojima se ova zemlja suočava.
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Hrvatske Davor Filipović je poručio da je u vrijeme ekonomske krize dužnost država regiona da nađu rješenje i da se ojačaju ekonomske veze u regionu te da je ekonomska saradnja Zapadnog Balkana jedan od ključnih preduslova za ekonomski prosperitet regiona.
Ministar trgovine Turske Mehmet Mus je ukazao na važnost koncepta nearshoringa za područje Balkana te je naglasak stavio na regionalnom partnerstvu, jer je Balkan blizak i Zapadu, ali i Aziji i zemljama Bliskog Istoka.
Prvog dana 11. SBF-a stručnjaci su govorili o ekonomskom, privrednom i društvenom oporavku nakon pandemije koronavirusa, ali i prilikama za, kako je navedeno, preokret koje mogu pomoći u budućem razvoju.
Prisutnima su se obratili bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić, bivši premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev, predsjednik Istanbulske trgovinske komore (ITO) Šekib Avdagić, izvršni potpredsjednik banke Kuveyt Turk Ahmet Albayrak, predstavnica Evropske investicione banke (EIB) za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru Sandrine Friscia, osnivač i predsjednik Instituta za demokratiju i ekonomske odnose (IDEAS) iz Malezije Zain Al-‘Abidin ibni Tuanku Muhriz, član odbora Agencije za razvoj Ankare i član Vijeća za visoko obrazovanje TOBB Orhan Aydin, član Visokog savjetodavnog odbora OSBUK-a i član izvršnog odbora USIMP te dr. Murat Yulek, osnivač i rektor Tehničkog univerziteta Ostim.
Mesić je kazao da je Zapadni Balkan ovisan o investicijama drugih ekonomija, ali da je i ovisan o zajedničkoj političkoj i poslovnoj saradnji te da zemlje Zapadnog Balkana trebaju da traže prilike i jačaju ekonomske i političke saradnje. Zaev je također pozvao na regionalnu saradnju te podržao proces kreiranja jedinstvenog tržišta na Zapadnom Balkanu.
Četiri panela
Drugi dan Sarajevo Business Foruma je protekao kroz tematske panele i poslovne B2B sastanke. Chris Barton, trgovinski komesar Velike Britanije za područje Evrope, je rekao da je cijeli svijet usmjeren pokretanju novih investicija, ekonomskom oporavku i podizanju ekonomskog standarda.
Potencijali nearshoringa u državama Zapadnog Balkana predstavljene su u studiji Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije. Održana su četiri su panela: “Perspektive Nearshoringa”, “Moć turizma za ekonomski razvoj”, “Uloga javno-privatnog partnerstva i transfer znanja u privatnom i javnom sektoru” i “Islamske finansije u postizanju ciljeva održivog razvoja”.
U panelu “Evropsko nearshoring iskustvo” učesnici su iznijeli vlastita iskustva te su definisane prednosti ulaganja i realociranja proizvodnje u zemlje Zapadnog Balkana. Kao najveće prednosti zemalja Zapadnog Balkana za privlačenje stranih investicija izdvojeni su geografska blizina, niska cijena rada i edukovana radna snaga, ali su panelisti istakli i kulturološke sličnosti i veze među ljudima kao prednosti prilikom odluke za investiranje.
Kao najinteresantnije sektore za investiranje u Bosni i Hercegovini i zemljama regiona panelisti su izdvojili sektor metalske i drvne industrije te energetski sektor. Rečeno da je Bosni i Hercegovini potrebna i podrška vlada kroz različite reforme kojima će se olakšati administraciji, poboljšati obrazovni sistem te utjecati na rast plata radnicima.
O turizmu
U saradnji sa USAID-ovim “Projektom razvoja održivog turizma u Bosni i Hercegovini” organizovan je panel “Moć turizma u podsticanju ekonomskog rasta”. Panelisti su govorili o najboljim međunarodnim praksama i razmatrali lokalne inicijative za pokretanje ulaganja u turizam, rast i razvoj te industrije u Bosni i Hercegovini sa ciljem pozicioniranja zemlje kao, kako je navedeno, globalno konkurentne turističke destinacije.
Panelisti su istakli regionalnu saradnju kada je u pitanju i sektor turizma, ali i o važnosti brendiranja regionalne destinacije koja je važna ne samo za sektor turizma, nego i za ostale grane industrije. O Bosni i Hercegovini je govoreno kao o najuzbudljivijoj destinaciji za posjetiti, ali i investirati.
Uloga javno-privatnog partnerstva i transfer znanja u privatnom i javnom sektoru bila je tema trećeg panela drugog dana Sarajevo Business Foruma. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini prilike za javno-privatno partnerstvo se vide u, kako je naglašeno, svim industrijskim sektorima, a najveći potencijali za uspostavljanje javno-privatnog partnerstva se vide u sektoru energije i zdravstvu gdje i dalje dominiraju državne kompanije.
Istaknuto je i da saradnja između vlade i privatnog sektora mora biti postavljena na win-win temeljima.
Uloga islamskog finansiranja
Na kraju drugog dana Sarajevo Business Foruma razgovaralo se o ulozi islamskih finansija u postizanju ciljeva održivog razvoja te kako iskoristiti islamsko finansiranje za regulisanje siromaštva, socijalne nejednakosti i ograničene kapacitete vlade, odnosno sve negativno što utječe na nju i njene subjekte.
Ukazano je da islamsko finansiranje nije isključivo vezano za islamske zemlje te da je posmatrano kao važno sredstvo kada se kreiraju sinergije između privatnog i islamskog sektora i razvoja. Nakon ovog panela, predstavljena je i nova edukacijska platforma za islamske finansije i održivi razvoj, koju su razvili UNDP i Islamska razvojna banka.
Organizovan je okrugli sto na temu jačanja ekonomske saradnje između Bosne i Hercegovine i Bahreina te poslovni razgovor sa predstavnicima iz Malezije koji je rezultirao, kako je saopćeno, potpisanim memorandumom o saradnji na polju poslovanja i uzajamne podrške.
klix.ba
