Poenta Dana državnosti je podsjećati na važnost države i njenog očuvanja

Doktor Muhamed Nametak, viši naučni saradnik historijskog instituta Univerziteta u Sarajevu (UNSA), značaj države kao forme kolektiviteta objašnjava riječima da je to najsavršniji organizacijski politički oblik koji je čovjek uspio koncipirati dosad.

Tokom tribine o temi “Državnost BiH kroz historiju”, održane u Rektoratu Sarajevskog univerziteta povodom 25. novembra, Dana državnosti BiH, Nametak je u prvom dijelu govorio o samom pojmu državnosti kroz historiju a posebno u kontekstu zapadne civilizacije, a u drugom je naglasio ulogu ZAVNOBiH-a u obnovi višestoljetne bosanskohercegovačke državnosti.

“Država je okvir za rješavanje svih problema jednog kolektiviteta, grupe judi koja živi na određenom prostoru, pa zbog toga mislim da je poenta Dana državnosti podsjećati na važnost države i njenog očuvanja”, kazao je novinarima Nametak.

Svojim predavanjem povodom Dana državnosti BiH podsjetio je auditorij na mijenjanje, u historijskom kontekstu, shvatanja o važnosti države i njenoj komunikaciji s podanicima; o tome koje sile stavljaju težište na državu a koje na pojedinca i kako te dvije sile pomiriti radi stvaranja idealnog društva za život svih građana.

Kad je riječ o državnosti, drugi učesnik današnjeg skupa, direktor Instituta za historiju Sedad Bešlija, ističe da je Bosna i Hercegovina jedna od nastarijih evropskih država.

“Kad pogledamo u rani Srednji vijek pa do danas, vidjećemo da je bosanska državnost stara, prema zadnjim istraživanjima, najmanje oko 1.170 godina. To je historijska činjenica nad kojom se treba zamisliti. Bosna i Hercegovina je prošla mnoge poteškoće u stoljećima njene historije, ali i dan-danas je tu, međunarodno priznata, s međunarondim subjektivitetom, sa samostalnošću. I to će tako i ostati. Samo u posljednjih 300 godina bosanska prijestolnica Sarajevo je napadana, okupirana, paljena, četiri puta, ali danas su svijetla grada možda blistavija nego ikad”, rekao je Bešlija.

Od prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu je 79 godina, događaja posebno važnog u kontekstu obnove bh. državnosti nakon odluka iz prijašnje historije donesenih 1929., kada je Bosna i Hercegovina razbijena na banovine, sporazuma Cvetković – Maček 1939. godine i predviđanja banovine Hrvatske ‘koja je također razbijala državnost Bosne i Hercegovine’ te formiranja Nezavisne Države Hrvatske 10. aprila 1941.

“Ta tri događaja su anulirana 25. novembra 1943. u Mrkonjić Gradu i mi s pravom zbog toga, u modernoj državnosti i s apekta moderne historije BiH, obiležavamo 25. novembar kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine”, Bešlijine su riječi.

Rektor Sarajevskog univerziteta Rifat Škrijelj podsjeća u izjavi novinarima da taj univerzitet nastavlja kontinuitet održavanja tribina povodom ovog značajnog datuma.

“Univerzitet serijom događaja šalje poruku domaćim politikama i međunarodnoj zajednici da je veoma važno očuvati Bosnu i Hercegovinu kao državu multietničkog i multikulturalnog karaktera u ovom dijelu Evrope jer globalni procesi danas na planeti Zemlji upozoravaju – gdje god se napravi propust i otvori žarište, svijet je u belaju”, rektorove su riječi.

Bosna i Hercegovina, zaključio je on, ima ozbiljnu tradiciju višestoljetne države, pa akademska zajednica poručuje međunarodnoj zajednici, posebno visokom predstavniku Christianu Schmidtu, da primjenom svih raspoloživih mehanizama utiče na domaću politiku i međunarodnu zajednicu da život građana BiH učini sigurnim i ekonomski prosperitetnim.

Radio AS

Odgovori