Kvalitet zraka u BiH: Postoje mjere za smanjenje zagađenja zraka, ali one koštaju
Postoje određene mjere za smanjenje zagađenja zraka u Bosni i Hercegovini koje se mogu provoditi, ali one koštaju i nijedna nije kratkoročna, poručeno je u Sarajevu sa prezentacije rezultata projekta za borbu protiv zagađenja zraka u BiH – “IMPAQ” koji je održan u organizaciji Agencije za zaštitu okoliša Švedske (SEPA).
Andreas Lindstrom, projekt menadžer iz SEPA-e, istakao je da je projekat u protekle četiri godine bio prvenstveno fokusiran na kvalitet zraka i upravljanjem kvalitete zraka u Bosni i Hercegovini.
“Mislim da je projekat pružio mnogo rezultata u različitim oblastima, uključujući upravljanje podacima, komuniciranje o zagađenju zraka, identifikaciji izvora zagađenja zraka. Projekat obuhvata sve one aspekte koji će vam trebati u budućnosti u smislu poboljšanja kvalitete zraka i predstavlja dobar osnov za budućnost koji će Bosna i Hercegovina uspjeti iskoristiti uz podršku vlasti u BiH da dalje rade na poboljšanju kvalitete zraka“, rekao je Lindstrom.
Sara Bernikov iz SEPA-a u sklopu projekta za borbu protiv zagađenja zraka u Bosni i Hercegovini radila je na tehničkim aspektima u oblasti kvalitete zraka.
“Prikupili smo jako puno podataka. Mislim da je kvalitet tih podataka sada bolji nego što je bio ranije. Prikupljali smo skupove podataka koji se prije nisu prikupljali, što nam je omogućilo da istražimo zagađenje u Sarajevu, izvore zagađenja, da radimo na modeliranju tih izvora, što nas je opet dovelo do boljih informacija o zagađenju, o izvorima zagađenja, kao što je recimo sagorijevanje biomase u domaćinstvima u Sarajevu. Nekih 30 posto zagađenja otpada na saobraćaj u Sarajevu, ostalo je industrija i neka druga zagađenja“, kazala je ona.
Enis Omerčić iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda izjavio je da su ostvarili brojne benefite u sklopu projekta.
“Mi u Federalnom hidrometeorološkom zavodu dijagnosticiramo stanje kvalitete zraka i jedan od rezultata je potreba za akcijama, planovima i projektima kao što je bio ovaj. Tehnički nam je ovaj projekat mnogo pomogao. Dobili smo značajnu količinu znanja i značajnu količinu opreme“, rekao je Omerčić, podsjetivši da su gradovi u Bosni i Hercegovini, posebno Sarajevo, već godinama među najzagađenijim gradovima u svijetu, čemu posebno doprinosi geografski efekat.
“Dakle to je ono što ne možemo mijenjati. Taj geografski efekat se manifestuje pogotovo tokom hladnijeg dijela godine, posebno u kotlinama. Kapaciteti naših kotlina, pogotovo sarajevskih i zeničkih kotlina, su jako mali. Oni se za 24 sata napune toksičnim materijama“, kazao je Omerčić.
Ipak, naglasio je kako postoje određene mjere za smanjenje zagađenja zraka koje se mogu provoditi.
“Međutim one koštaju i nijedna nije kratkoročna. Ali što se prije krene sa nekim mjerama, onda će se prije i doći do rezultata. Sarajevo danas ima značajno bolji kvalitet zraka, kao i ostali gradovi u BiH, nego što je to bio slučaj 1960- tih i 70-tih godina“, rekao je ovaj stručnjak te je potom predložio konkretne mjere za smanjenje zagađenja zraka.
“To su izmjene osnovnog energenta, menadžment u saobraćaju, zatim tehnički pregledi vozila, promjena goriva, energenata, ali i promjena životnih navika među građanima Bosne i Hercegovine“, rekao je Omerčić.
Na kraju je pojasnio da su najčešći zagađivači zraka sagorijevanje fosilnih goriva i biomase u industriji te za potrebe stanovništva, pa tek onda saobraćaj koji je, kako je kazao, značajno veći zagađivač zraka nego što se to ranije mislilo.
Anadolu Agency (AA)
